Negovata tatkovina be{e Makedonija, a rodnoto negovo mesto Kratovo, sin na blago~estivi roditeli Dimitrij i Sara. Koga detete ja dostigna {estata godina od svojata vozrast, roditelite go dadoa da u~i sve{teni knigi, i toj naskoro gi izu~i. Potoa go dadoa da u~i zlatarski (kulunxiski) zanaet, {to isto taka dobro go prifati. Taka i vo dvete (raboti) im ugodi na svoite u~iteli i primi blagoslov i od dvajcata. Vo toa vreme negoviot roditel se upokoi vo Gospoda i toj stana sirak, bez tatko. A bidej}i be{e li~no i mo{ne ubavo mom~e, taka {to ne se nao|a{e sli~en nemu po ubavina od toj grad, se ispla{i da `ivee tamu, za da ne bide prinudeno odveden vo dvorot na ne~estiviot i pogan car ismailitski Bajazit beg. Poradi toa ja ostavi svojata tatkovina i otide vo gradot serdika, pokasno nare~en Sofija, i `ivee{e vo domot na eden od gradskite sve{tenici kade {to toj vode{e dobrodetelen `ivot. A prezviterot ja gleda{e negovata poslu{nost i kolku {to mo`e{e go pou~uva{e vo svetite knigi. Toj, pak, na delo se trude{e da go ispolni doverenoto mu. Taka i stana.
I kako {to nemo`e da se sokrie grad, {to se nao|a na vrv planina, nitu, pak, svetilo se pali i klava pod poklop, tuku na sve{nik, ta onie {to vleguvaat da ja vidat svetlinata (Matej 5,14-15), taka stana i so ova mom~e. Gledaj}i go nego, Muhamedovite ne~estivi sve{tenici (oxi), pottiknuvani od besovite, ne mo`ea da trpat kako toj odi vo blago~estieto, pa pobrzaa so seta sila da go privedat kon sebe. Taka tie izbraa eden od nivnite u~eni, siguren i ve{t na zbor i podgotven na sekakov odgovor, pa go ispratija da razgovara so nego. Toj dojde pri nego so lukava namera i mu donese nekakva rakotvorba i mu dade dovolno pari, za da go pridobie za prijatel. I taka po~na so mali i lukavi (ve{ti) zborovi da go potkradnuva:
,,O, mladi~u, vele{e toj, koga bi sakal ti da ja napu{ti{ tvojata te{ka i za ovoj svet neprijatna slu`ba i da pristapi{ kon na{eto blago i lesno u~ewe, ti bi primil golema slava i ~est i jas bi te zdru`il so kerkata na prviot i najbogat (~ovek) vo ovoj grad, i ti bi stanal naslednik na golemo bogatstvo, i od site vo gradot bi primil ~est i po~ituvawe zaradi tvojata ubavina i bi te imale za prv (~ovek) vo gradot. Ne ti prilega so takva li~na ubavina da `ivee{ vo ovaa siroma{tija i ropski, tuku neka stojat pred tebe i neka ti slu`at slugi i sluginki,,.
Koga go slu{na ova, \orgi mu re~e:
,,Ti blagodaram {to taka dobro se gri`e{ za mene. No ka`i mi iskreno {to }e te pra{am. Znam deka dobro znae{, za{to slu{nav za tebe oti gi znae{ do kraj sigurno va{ite (raboti) {to se slu~ile do sega i {to treba da bide po krajot. Ako saka{ da ja ka`e{ samo vistinata, ka`i mi dali ovaa slava i ~est, za koja mi zboruva{, ostanuva ve~no ili prestanuva ?,,
Toj re~e:
,,Sekako deka prestanuva ovde. No onie {to `iveat dobro i go dr`at Muhamedovoto predanie, tie odovde preo|at vo rajot,,.
A \orgi mu re~e:
,,Vo {to se sostoi dobroto na ovoj `ivot, kako {to veli{ ti ?,,
Toj odgovori: ,,najnapred dobrata vera i telesnata ~istota ?,,
\orgi dodade: ,,Dobro re~e - dobrata vera, a kakva ~istota ?,,
Toj re~e: ,,^esto da se mie{ i da se klawa{,,.
\orgi odgovori:
,,Ako ~ovek `ivee vo blud ili prequba, ili prejaduvawe i pijanstvo i u`iva vo sekakvi telesni nasladi, dali Bog }e go primi vo rajot ?,,
Toj i ne sakaj}i ja posvedo~i vistinata, koga re~e:
,,Sekako deka Bog nema da gi primi takvite, ako ne se obratat so golemo pokajanie. A tie {to }e umrat so takvi dela, sekako deka }e otidat vo maki,,.
\orgi proslovi:
,,Pravo presudi. Kako {to gleda{, site va{i carevi i knezovi i sudii i velmo`i im robuvaat na vakvite ne~isti dela i do krajot na svojot `ivot bez pokajanie lo{o ginat, kako {to i samiot re~e,,.
A toj progovori:
,,I so milostina Bog biva umolen i oprostuva grevovi. I pogledni gi na{ite carevi, knezovi i velmo`i kolku xamii i mostovi i izvori (bunari) pravat zaradi Boga, a za pokoj na lu|eto !,,
\orgi odgovori:
David pi{uva (nau~en od Svetiot Duh):,,@rtvata na ne~estivite Mu e odvratna na Boga,,. I bidej}i, kako {to gleda{, od veka mno{tvo carevi i silnici napravija mnogu dobrini, no poradi nivnoto neverie tie izginaa i bez spomen ostanaa, osobeno izginaa onie od na{iot rod. Vo va{ata vera nikoj ne se nao|a svet ili praveden, bilo car ili pa{a, vojvoda ili sudija, u~itel ili nekoj od priprostite, ami site izginaa. A vo na{ata vera - i carevi i arhijerei i prosti lu|e, od Hrista do denes, se nao|aat pravedni i sveti. I nivnite tela od mnogu godini ostanuvaat celi i neo{teteni i im davaat iscelenie od razni bolesti na onie {to so vera prio|aat, a i besovi od lu|eto izgonuvaat. Tie pravednici po~ivat kako da spijat i ispu{tat miris kako krin. Kako mnogu drugi, taka i Prepodobnata majka sveta Paraskeva - Petka, mnogu godini nejzinoto telo stoi ne taknato od trule{ta, a dava iscelenie na mnogumina koi so vera pristapuvaat kon nea. Duri i od va{ata Muhamedanska vera mnogumina na{le iscelenie, koi pristapile kon nea, so vera vo Gospoda Isusa. I veruvaj kako {to se sveti tie, taka sme sveti i nie {to veruvame vo niv. Kako toga{ me u~i{ da otstapam od vistinskata vera {to vodi kon Boga i ne pravi naslednici na Carstvoto nebesno. Znam deka i ti dobro go znae{ toa, no prelesta (privle~nosta) na ovoj svet ne te ostava da i pristapi{ na vistinskata vera i da se spasi{. Bidej}i samiot si saka{ da zagine{, nemoj i drugi da vodi{ vo svojata pogibel.
Koga go slu{na ova toj ostana posramen i, nemaj}i {to da odgovori, go sokri jadot vo sveto srce i otide pri svojata dru`ina i im raska`a na tenko i im re~e: Ako ovoj go ostavime taka, site na{i }e bidat ismejani od nego. I taka gi pottikna na neprijatelstvo.
Tie dojdoa pri sudijata i mu ka`aa se za nego. Dodadoa u{te i lagi, velej}i: ,,Toj ja ismeja seta na{a slu`ba, i zakonodavecot na{, pa duri i carevite na{i, i knezovite i sudiite, site gi predal na maki. Ako ovoj go ostavi{ vo hristijanstvoto, da znae{ deka nivnata vera }e se vozveli~i, a na{ata }e bide ismejana,,. I so ovie zborovi go razgnevija sudijata. A toj (sudijata) go isprati onoj {to razgovara{e so \orgija, velej}i:,,Odi i dovedi go pri mene ve{to, i ne ka`uvaj mu ni{to za ova,,.
Koga toj dojde pri nego i po obi~aj se pozdravi so nego, mu re~e: ,,Da znae{, \or|i, deka na{iot sudija ima golema potreba od tebe, za{to mu ka`av da si opiten vo umetnosta i treba da mu napravi{ mnogu nakit. ]e bide{ mnogu sakan od nego i }e primi{ plata kolku {to saka{. No stani i da odime kaj nego.,,
Toj pomisli deka toa e vistina, za{to nezlobivite veruvaat sekomu. Taka i dvajcata dojdoa pred sudijata.
Koga go vide, sudijata be{e voshiten od nego i go povika da mu se dobli`i, pa mu re~e so tivok i umilen glas: ,,O, mladi~u, velat deka si ve{t vo umetnosta. Mo`e{ li da mi napravi{ nakiti kakvi {to jas sakam ?,,
A toj re~e: ,,Daj mi da napravam i mislam deka }e ti se dopadnat,,.
Ovoj pak mu re~e: ,,Razbrav deka si ve{t vo se. No }e te pra{am u{te edno i, ako me poslu{a{, }e bide dobro za tebe. Ako pak ne me poslu{a{, lo{o }e pomine{.,,
Toj progovori: ,,A {to mi zapoveda{ ?,,
Sudijata re~e: ,,Odre~i se od Hrista i pristapi kon na{ata vera i ovde }e gi u`iva{ site dobra, a po tvojata smrt }e se vseli{ vo rajot,,. Toj ka`uva{e i mnogu drugi lukavstva.
Koga go ~u ova \or|i si vele{e vo sebe: ,,Gledam deka sum priveden ovde da se boram za mojata vera, a ne zaradi zanaetot. No Gospodi moj Isuse Hriste, daj mi razumno slovo da odgovoram i nau~ime na Tvojata volja,,.
I vo toj ~as mu se dade slovo na premudrosta. Zo{to Hristos, Koj e po~etok na na{iot podvig, re~e: ,,Koga }e ve privedat na sud, ne gri`ete se {to i kako }e zboruvate, za{to nema vie da zboruvate, tuku Svetiot Duh,, (Mt.10,19). I mu re~e na sudijata: Spored va{iot u~itel Muhamed, kade odat du{ite na va{iot rod po smrtta ?,,
Toj odgovori: ,,Vo rajot,,.
\or|i dodade: ,,Kakvo svedo{tvo ili znak ili ~udo priveduva{, za da veruva{ vaka na prazni zborovi ?,,
A toj re~e: ,,Kakov drug znak bara{ ? Ne sme li nie carevi i ne pobeduvame li silni carstva, i zar ne gi osvojuvame nivnite gradovi ? Zar carevite svetski i knezovi ne ni se poklonuvaat nam i ni davaat danok ? A koga Bog ne bi ne sakol nas, toj ne bi go izdignal dostoinstvoto na{e,,.
\or|i re~e: ,,Drevnite narodi, iako (imaa) silni carevi {to vladeeja so svetot i so bogatstvata, i ja sobiraa seta zemna slava, ne Mu slu`ea na na{iot Gospod Isus Hristos, site zaginaa i ostanaa bez spomen i ni{to ne im polzuva{e nivnata slava i bogatstvo. Samo hristijanite, koi dobro Mu slu`ea na Boga, i carevite i prostite lu|e se opravdaa i se pravedni i sveti. I ti dobro go znae{ ova, no carskata sila ne te ostava da ja priznae{ vistinata,,.
A toj progovori: ,,Na~alnikot na{ Muhamed razgovaral so Boga i od nego go primil zakonot i nam ni go predal,,.
\or|i re~e: ,,Ne bi rekol deka Muhamed razgovaral so Boga, za{to koga Bog sleze na planinata Sinaj, pod planinata stoe{e mno{tvo evrejski narod i trepere{e od strav gledaj}i Go kako sleguva niz molwi i ognen oblak. I, koga go povika Mojseja, razgovara{e so nego. I koga se rodi Hristos, carevi persiski, vodeni od yvezdata, dojdoa i Mu se poklonija (Mat.2,1-11). I pak On napravi mnogu ~udesa pred site: slepi proglednuvaa, leprozni se o~istuvaa, bolni lekuva{e, mrtvi voskresnuva{e i po vodata kako po suvo ode{e (Mat.14,15-26; Marko 6,48-49; Jovan 6,19). I pak, koga na Eleonskata Gora na nebo se voznesuva{e, mno{tvo narod so Negovata Majka, stoej}i se ~udea, gledaj}i Go kako se voznesuva na oblak. Vo toj ~as dojdoa dva angela i im rekoa na lu|eto: Ovoj {to Go gledate kako se voznesuva od vas, pak }e dojde da im sudi na `ivite i na mrtvite i sekomu }e dade spored negovite dela (Mt.25,31-32;16,27). Onie {to ne veruvaat na ova, site }e zaginat. A {to se odnesuva do va{iot Muhamed, koj videl i koj ~ul, ili na koe mesto Bog govorel so nego ? Ili kakvo ~udo napravil toj vo `ivotot ? Znaeme dobro deka nitu edno (ne napravil). No samiot toj napi{a udobno u~ewe, telesno mudruvawe i toa im go predade na lu|eto, neiskusni vo verata. Toa u~ewe go primi persiskiot narod i (toa) se vkoreni vo srcata nivni . I kako {to toj ne e svet, nitu prepodoben, taka i site {to mu poveruvaa nemu,,.
Koga go slu{na ova mno{tvoto Agareni {to stoe{e naokolu, site izvikaa: ,,Zemi go ovoj odovde. Ete, do kraj ne ismea,,.
Sudijata naredi da go odvedat vo zatvorot. I mu gi vrzaa racete nazad i ednite biej}i go, drugi turkaj}i go, treti plukaj}i go, go stavija vo zatvorot.
Pristigna sve{tenikot i im re~e na onie {to go vodea: ,,Dajte mi go ovoj, - jas }e garantiram za nego i, koga }e zatreba, pak }e vi go dadam,,.
A tie mu rekoa vaka: ,,Toj nema da izleze od racete na{i. No ako go saka{ i ti e mil negoviot `ivot, ubedi go da premine vo na{ata vera. Ako, pak, ne premine, toga{ }e bide li{en od `ivotot,,.
Taka toj dojde do zatvorskata stra`a i gi zamoli da go izvedat od zatvorot i nasamo da progovori so nego, vo domot na stra`arot. Bidej}i zatvorskiot stra`ar go po~ituva{e mnogu sve{tenikot, i mu ja ispolni `elbata.
Sve{tenikot go celiva i mu govore{e: ,,Raduvaj se ~esna glavo, \eor|e, za{to denes si go proslavil Hrista kako nekoga{ Stefan prvoma~enik ili Stefan Novi, koj se bore{e za svetite ikoni. Denes si napravil delo sli~no na mnogu drugi svetiteli. No bidi hrabar i dr`i se, oti po ova ispovedawe treba da postrada{, kako {to stradaa i ma~enicite po nivnoto ispovedawe (na verata). Zatoa se tie slavni po vselenata. I ako vaka primaat po~esti od nas onie {to postradaa zaradi nas, neka primat venec od Hrista, za Kogo i postradaa i ja prolija svojata krv. Ta koga }e dojde On i }e sedne na prestolot od Svojata slava i gi sobere site narodi, da dade sekomu spored negovite dela (Mt.16,27). Kolkava slava i ~est }e primaat onie {to zaradi Nego se podvizuvaa ovde vo ovoj privremen `ivot, kako {to Samiot On veli:,,Sekoj {to }e Me priznae (ispoveda) Mene pred lu|eto, }e go priznam i jas pred Mojot Otec nebesen (Mt.10,32). I kolku toga{ }e se razveselat prepodobnite vo slava (Ps.149,5). I ako nekoj primi ~est i darovi zatoa {to se bori do krv za zemniot car, kolkavi li po~asti i darovi }e primat onie {to se borat za Carot nad carevite. Tie }e primat takva slava kakva {to oko ne vide, i uvo ne ~u, nitu na ~oveka na um mu padna. Toa go prigotvi Bog za onie {to Go sakaat,,(Kor.2,9).
\or|i re~e: ,,Veruvam deka e taka {to veli{ ti, no mnogu se pla{am i bojam od ogan, i ne se nadevam deka }e mo`am da istrpam,,.
Prezviterot mu re~e: ,,Dali se boi{ od ovoj ogan, od kogo bolkite }e ti minat za polovina ~as i potoa ke te vseli vo zaednicata na svetite, ili da ne istrae{ ovde polovina ~as i ve~no da se ma~i{ vo genata ognena. Zar ne mu veruva{ na u~itelot na{ Pavle, koj veli: ,,Nikoj nema da me odvoi od qubovta na mojot Hristos, ni me~, ni ogan, ni angelite, ni sega{na, ni idna, nitu nekoja druga tvar,,(sp.Rim.8,35,38-39). I pak: ,,Oti mislam deka stradawata na sega{novo vreme ne se ni{to sprema slavata {to }e se javi vo nas (Rim.8,18). Za{to ovde{nite maki ne se ni{to vo sporedba so ve~nite blaga {to }e ni bidat dadeni. I zo{to ne se raduva{ deka si gotov nepropadlivite raboti da gi zameni{ so propadlivi i nebesnite so so zemni ? I bidej}i dnite na na{iot `ivot se sedumdeset ili osumdeset godini i (za Boga) iqada godini se kako v~era{en den {to pominal (Ps.89,10.5) toga{ podgotvi se sebe ma{ki protiv lukavstvata na |avolot (Ef.6,11). I veruvaj deka Bog }e te krepi, bidej}i ne od svojata nerazumnost si padnal vo ova, kako {to jas razbiram, tuku Bog te povika da Go proslavi{ vo ovie posledni dni. On i so tebe }e napravi kako so velikiot ma~enik Georgij. Samo nemoj da pa|a{ so duhot, tuku podgotvi se za trpewe,,.
A \or|i mu re~e: ,,Vistina e se {to re~e, no imam samo edna mala molba do tebe: ako mo`e{ da me izbavi{ (odovde) da po`iveam u{te vo telo i da napravam nekoe dobro delo pred Boga, bidej}i dosega nemam ni{to dobro napraveno. Ako li pak nemo`e{, neka bide voqata Bo`ja. Jas }e se trudam da izvr{am se {to mi govore{e, no moli Go Boga da ne me li{i od Negovata pomo{. Za{to Samiot On rekol: ,,Bez mene ne mo`ete da napravite ni{to,, (Jn. 15,5).
Prezviterot dodade: ,,Navistina }e se potrudam od se srce za tvoeto spasenie i, samo ako e mo`no, ni{to nema da {tedam od mojot dom,,.
Otkako mu gi dade ovie i mnogu drugi pouki od Bo`estvenoto (Sveto) pismo, slu{aj}i go ova, toj gi prima{e vo srceto svoe so radost, za{to Solomon re~e: ,,Daj mu sovet na mudriot i toj }e bide u{te pomudar; nau~i go pravedniot i toj }e napredne pove}e vo znaeweto,, (Mudri izr.9,9).
Sve{tenikot mu re~e: ,,Mir ti, Georgie, Gospod neka bide so tebe i neka te krepi i ~uva od sekoj napad na neprijatelot,,. I taka se razdeli od nego.
A toj, otkako mu se pokloni, pak be{e odveden vo zatvor.
Utredenta pak se sobraa mno{tvo Muhamedovi sve{tenici i go izvedoa od zatvorot. I {to treba da se ka`e: kolku izmisleni zborovi ili kolku zakani bea izre~eni protiv nego i ni{to ne dobija od ona {to go sakaa. I pak go zatvorija vo zandanata i vo te{ki `eleza mu gi okovaa racete i nozete. A toj, blagodarej}i Mu na Boga, trpe{e se.
Prezviterot otide kaj sudijata molej}i go i darovi vetuvaj}i mu, za da go oslobodat od verigite, za{to sve{tenikot go znae{e dobro sudijata i za se ode{e kaj nego smelo. Toj pak odgovori i re~e: ,,]e se potrudam da go oslobodam,,.
I po osum dena pak go privedoa pred sudijata i se sobraa site zlobni na~alnici, slu`benici Muhamedovi i vrzan go stavija pred sudijata. A toj pak po~na da mu laska, velej}i: ,,O, mladi~u, zo{to se izlo`uva{ sebe si na takvo bes~estie i na takvo ismejuvawe ? Gledaj kako ti se potsmevaat site i se podbivaat so tebe. Tvoite prijateli te `alat. No poslu{aj me mene i ispolni ja voljata na{a,,.
A sudijata ima{e sin edinec i, koga go povika re~e: ,,Ete Georgie, otsega ovoj moj sin }e ti bide brat, a mene i dvajcata }e mi bidete sinovi i vo mojot dom so nego zaedno }e `ivee{. I kako {to gleda{, jas sum ostaren i po mojata smrt }e bide{ vtor naslednik na seto moe bogatstvo i imot. Ona {to go rekov, vo pismena forma }e ti go dadam denes pred site ovie, za da se uveri{ deka ti ja ka`uvam vistinata. Toa {to ti go rekov so zbor, }e go napravam i na delo. Seto ova mno{tvo ovde sobrano, site }e ti se poklonat i }e ti bidat kako slugi. Koga toa mno{tvo persisko gi slu{na ovie zborovi, glasno go pofalija svojot sudija. (Jas, pak, stoev blizu do nego i, ~esto poglednuvaj}i go, vo mojot um Mu se molev na Boga da ne bide na potsmev na vrazite).
\or|i mu re~e na sudijata: ,,Bidej}i se gri`i{ za dobroto na moeto telo ovde i bidej}i me saka{, ostavi me da bidam so hristijanite i so niv da `iveam. Ako li nesaka{, znaj deka Hristovata vera i od Negovata qubov ni{to nemo`e da me odvoi: ni zemnoto bogatstvo, ni ovaa minliva slava, ni ogan, ni me~, niti nekoja druga maka (sp. Rim.8,35,38). Kolku zla i da mi nanese{, se nadevam na Mojot Hristos deka poradi ovie maki }e primam stokratni blaga vo Negovoto carstvo (sp.Mk.10,30). I zo{to docni{ ? Od ovie tri (raboti) treba da napravi{ edna: ili da me pu{ti{ na sloboda i da si bidam hristijanin (kakov {to i sum) ili da me isprati{ pri Mojot Hristos, ili i samite vie da stanete hristijani i da se izbavite od ve~nite maki,,.
Sudijata re~e: ,,Zar jas ti velam da se odre~e{ od Hrista i da ne Go saka{ i da ne Go po~ituva{ ? Ne e to~no, bidej}i i jas mnogu Go sakam i priznavam deka e za~nat od Duhot Bo`ji i od Marija Deva e roden bez ma`, i deka e vistinski prorok, i oti `iv se voznese na nebo i pak }e bide sudija vo posledniot den. Koj ne veruva vo ova proklet da e. A kakvo zlo pravime nie {to go po~ituvame Muhameda i go dr`ime negoviot zakon {to mu go dade Bog i veruvame deka Bog mu gi predal nemu klu~evite od rajot?,,
\or|i progovori: ,,Mi blagodaram na Boga {to ti dobro ispoveduva{ (priznava{) deka Hristos e za~nat od Duhot Bo`ji i e roden od Marija Deva i deka On e Sudija na `ivite i mrtvite, i oti sekomu }e dade spored negovite dela. Taka veruva celata vselena, site narodi - od istok do zapad. I ne samo toa: pred Negovoto ra|awe, site porane{ni proroci pretska`uvaa za Nego deka Sinot, Slovoto Bo`jo, }e se rodi od Svetiot Duh i po`ivee so lu|eto i oti }e gi isceli ~ove~kite slabosti (bolesti), deka nevernite Judei }e go zamrazat, i }e bide raspnat i pogreben, i deka }e voskresne od mrtvite i }e se voznese na nebesata i }e sedne oddesno na Otca i vo posledniot den }e dojde da im sudi na `ivite i na mrtvite. I On Samiot rekol vo Svetoto evangelie: site Proroci i Zakonot prorokuvaa do Jovana (Krstitel) i ottoga{ pa do krajot na vekot ne se javi prorok (Mt.11,13). A Apostol Pavle re~e:,,Ako nekoj vi blagovesti drug Hristos ili drug prorok, neka bide anatema,, (sp.Gal.1,8). No koj e Muhamed ? ]e ti ka`am jas {to re~e Hristos: ,,Vo poslednite dni }e se pojavat la`ni hristosi i la`ni proroci i }e napravat znaci i ~uda... no neveruvajte im,,(Mt.24,24-26). Toa {to go re~e On, i stana. Site hristijani - izbranici Bo`ji - ne go primija la`niot prorok Muhamed, no vie neiskusnite lu|e, bidej}i nemavte nikakvo pismo ili zakon Bo`ji pred negovoto doa|awe i bevte li{eni od vistinata Bo`ja, toj vide deka neznaete ni{to od Bo`estvenoto pismo i taka go nasea vo vas svoeto plevelno u~ewe. Samiot, pak, toj sebe se nare~e prorok i klu~ar na rajot, me~tae za telesna hrana vo rajot, veli deka rajot }e ima bludno me{awe i, otkako napi{a mnogu drugi izmislici, sostavil kniga i rekol deka taa kniga padnala od neboto dodeka toj spiel. Samiot toj svedo~i za sebe, a vie go primivte toa: niti proroci pretska`ale za nego, niti pak napravil nekakvo ~udo, kako {to napravil Hristos; niti go videl nekoj kako ja primil knigata od Boga, kako {to go videle Mojseja mno{tvo, lu|e. I zo{to da zboruvam mnogu. Jas ne go smetam nego ni za prorok, ni za svetec, nitu za pravednik, a tie {to veruvaat vo nego, neka zemat u~estvo so nego. A {to se odnesuva do mene, jas sum Hristov i ovde i vo idniot vek,,.
Koga go slu{no toa ona nasobrano mno{tvo, izvikaa so silni glasovi i se nafrlija na nego, krckaj}i so zabite i sakaj}i da go ubijat. I sekako deka bi go ubile vo toj ~as, ako sudijata, preku svoite slugi, ne im zabrane{e da go bijat, a toj im re~e:,,Zo{to se nafrlate na nego kako divi yverovi ? Nemam li jas od carot vlas da osudam, kogo sakam da go osudam i kogo sakam da oslobodam ?,,
Tie izvikaa: ,,Kako {to ti e daden sudot, sudi pravedno spored na{iot zakon, oti i nie go znaeme siot zakon, iako nemame vlast od carot,,.
A sudijata im re~e: ,,Bidej}i znaete, {to treba da mu napravam ?,,
Tie odgovorija: ,,Da bide izgoren na ogan, a pepelta vo vozduh da mu ja razveeme,,.
Sudijata re~e: ,,Poradi toa li da go zapalime, {to ja fali svojata vera, a na{ata ne ja prifa}a ?,,
A tie dodadoa: ,,Treba li da `ivee onoj {to }e pohuli protiv na{iot zakonodavec, kako i protiv carot i vojvodite, i sudiite i ednostavno - protiv site ?,,
A toj re~e: ,,Ne slu{nav od negovata usta zborovi kakvi {to vie ka`uvate,,.
Tie po~naa da vikaat: ,,Ne samo ova {to go ka`avme, tuku i siot na{ zakon i klawawa i miewa gi ogadi i ismea,,.
Sudijata pek re~e: ,,Taka li e Georgie, kako {to ovie svedo~at protiv tebe ?,,
A \orgi re~e: ,,Ni na um ne mi pa|a da hulam protiv ~ovekot, koj e Bo`jo sozdanie, tuku samo ne gi primam delata na gre{nicite, a ja propovedam vistinata za Hrista i za Nego sum gotov da umram,,.
Sudijata pak im re~e: ,,Hula li e toa {to go slu{ate ?,,
Tie odgovorija: ,,Ova ne e hula, no tie hulni zborovi gi izre~e pred da go dovedeme pred tebe. Pa ako go pu{ti{ ovoj, toga{ i ti si razoritel na verata na{a i na zakonot, a za ova nie }e go izvestime carot,,.
Koga vide sudijata deka ni{to ne pomaga, a stanuva u{te pogolema vreva, re~e: ,,Priznaj, Georgie, kako {to ovie svedo~at protiv tebe,,.
A toj Odgovori: ,,[to rekov, rekov: vo mojata usta nema da najde{ lukavstvo,, (Ps.31,2).
Sudijata progovori: ,,Jas pove}e mu veruvam na ovaa mno{tvo, otkolku tebe. A bidej}i ne se odre~uva{ od Hrista, zaslu`uva{ smrt,,. I na narodot {to go klevete{e, mu re~e: ,,Grevot negov neka bide na vas i na va{ite du{i. Napravete so nego kako {to sakate,,.
A tie se nafrlija na nego kako volci {to sakaat da raskinat jagne: edni go udiraa po obrazite, drugi go plukaa, treti go trgaa vamu tamu i, koga mu gi vrzaa racete nazad go povedoa niz celiot plo{tad. A nivniot propovednik vika{e pred site so silen glas: ,,Dojdete site vie {to ste ~uvari na na{ata vera i donesete drva da go izgorime ovoj {to go pohuli na{iot zakon i ne saka da se odre~e od Hrista,,.
Itaka se sobra bezbrojno mno{tvo Persijci (Muhamedanci): edni go zapla{uvaa, drugi mu se zakanuvaa, treti mu vetuvaa mnogu darovi. I ni{to ne pomaga{e, a sekomu {to mu govore{e, podgotveno mu odgovara{e.
Potoa go dovedoa na edno mesto blizu do crkvata Sveta Sofija. Koga mu se dobli`i sve{tenikot, mu re~e: ,,Istraj denes malku, \or|i, za ve~no so Hrista da likuva{,,.
\or|i mu re~e: ,,Moli Go Boga za mene, ot~e, da me potkrepi,,.
Koga go slu{naa ova onie koi go poznavaa sve{tenikot, go trgnaa da ne mu se dobli`uva pove}e. No sve{tenikot ima{e eden (prijatel) Saracen (Tur~in), oble~en vo ubava turska obleka, koj vo srceto ima{e golema qubov kon Hrista i kon neporo~nata vera hristijanska, {to od strav ne smee{e javno da priznae, no potajno, se {to }e mu narede{e sve{tenikot, so radost go prima{e i so zadovolstvo go slu{a{e. A toj (sve{tenikot) mu naredi da otide blizu do nego i da slu{a se {to }e mu re~at nemu, i {to toj }e im odgovori. Koga toj gi sobra sve{tenicite i hristijanite {to se najdoa na toa mesto, im re~e: ,,Bra}a, molete Go Boga da go potkrepi,,.
I site po~naa so solzi da se molat na Boga za nego, govorej}i: ,,Gospodi isuse Hriste, Koj i pred ova si napravil znaci i ~udesa so tvoite sveti ma~enici, Ti si istiot i sega: potkrepi go ova mom~e da Te ispoveda do krajot svoj vo ovie posledni denovi i napravi so nego nekoj znak, taka {to onie {to }e vidat i }e slu{nat za nego, da go proslavat Tvoeto ime, za{to si blagosloven vo ve~ni vekovi amin,,.
Agarenite, pak, otkako sobraa mnogu drva i napravija golema klada, po~naa da mu laskaat i da mu vetuvaat mnogu darovi.
A toj im re~e: ,,Edna{ i dvapati li vi rekov deka nikoga{ nema da se odre~am od mojata vera, makar i iljadnici bolki da mi nanesete !,,
Koga go slu{naa ova, vedna{ naredija poskoro da bide prinesen oginot. I taka so brzawe otr~aa mnozina vo bliskite domovi i ednite, koga zedoa glamni, a drugite razgoren `ar, tr~aa i se natprevaruvaa koj prv od niv }e ja zapali kladata, za{to mislea so svoite umovi deka na Boga mu prinesuvaat golema slu`ba. Ova go vidov i jas i si rekov vo sebe: denes vrz nego se ispolnija Hristovite zborovi: ,,No }e dojde vreme koga sekoj {to }e ve ubie }e misli deka na Boga Mu prinesuva slu`ba,,(Jn.16,2).
I taka ja zapalija kladata i, koga mu ja soblekoa oblekata, mu ja ostavija samo ko{ulata, go frlija vo ognot i pak go izvlekoa i mu rekoa: ,,Nesre}niku eden, zo{to taka se pogubuva{ sebe si ? Gleda{ deka nie sakame dobar sovet da ti dademe, a ne kako {to ti dava lo{ sovet onoj pop srebroqubec. Zar ne gleda{ deka ja saka tvojata smrt, za da nasledi {to ima{ i za toa da i se pofali na svojata dru`ina. No nie se pla{ime od Boga i ne sakame sega da umre{ vo ovoj ogan, da izgore{ i da bide{ razlien kako vosok, tuku poslu{aj ne nas i odre~i se od Hrista denes, pred nas, ovde, i ispolni ja na{ata `elba; i darovite {to ti gi vetivme, site }e ti gi dademe. A potoa, ako ti e ugodno, u`ivaj so nas spored na{iot zakon, ako li, pak, ne, zemjata careva e prostrana, a ima i drugi carevi, odi kade {to saka{, po svoja volja. No sega po{tedi ja svojata mladost i ne pogubuvaj se sebe si taka bezumno,,.
A \o|i im re~e: ,,Znaete li deka vo posledniot den Hristos }e im sudi na site {to se rodeni od Adama, i }e gi oddeli pravednicite od gr{nicite, kako {to pastir gi oddeluva ovcite od kozite. I gre{nicite }e gi isprati vo ve~na maka (Mt. 25,32-46) i vo neizgasliv ogan }e se ma~at vo beskone~ni vekovi, poradi mali slasti od ovoj svet. ]e gi odvoi i pravednite i, ednite gi isprati vo Carstvoto nebesno, drugite - vo rajskite naselbi, a treti - vo bla`eni `iveali{ta i sekomu }e mu dade spored negoviot podvig ovde, ili zatoa {to postoel, ili {to teloto go vozdr`uval od nasladi, ili daval milostina spored mo`nosti, zaradi Boga, ili pretrpel razli~ni maki, ili ne go {tedel svoeto telo zaradi Boga. Site ovie razli~ni darovi }e gi primat vo golema slava i po~esti i }e nasledat beskone~na veselost i radost. Zo{to tolku mnogu me soblaznuvate kako neuk i priprost ? Mojot Hristos re~e: ,,Sekoj {to }e Me priznae Mene pred lu|eto, }e go priznam i Jas nego pred Mojot Otec nebesen, a koj }e se odre~e od Mene pred lu|eto, i Jas }e se odre~am od nego, pred Mojot Otec nebesen,, (Mt.10,32-33). I, kako {to rekov, nikoj nemo`e da me odvoi od qubovta na Mojot Hristos, niti }e me izgori ovoj ogan do kraj, kako {to vie velite, tuku samo }e me prevede od ovoj svet na onoj. A ve~niot ogan }e gi izgori site nevernici, kako {to rekov,,.
A tie rekoa: ,,Da znae{ deka nema taka naskoro da te prevede od ovoj `ivot, no mnogu }e postrada{ dodeka premine{, i po~naa da go turkaat vo ognot dodeka obgore celoto telo i pak go izvlekoa i mu rekoa: ,,[to e \or|i, zar ne go ~uvstvuva{ ognot ?,,
Toj re~e: ,,Ne go ~uvstvuvam, bidej}i i sozdatelot na oginot i samiot ogan go pretvora vo rosa, a vas, kutrite, i ovoj ogin i idniot mo`e da ve izgori, a jas, so pomo{ na blagodatta Hristova, ne se pla{am ni od ovoj ogan ni od idniot,,.
Koga go slu{naa ova vedna{ go frlija vo ognot, i u{te tripati go frlaa vo ognot i pak go vadea od nego, i vidoa deka ni{to ne pomaga. Najposle go frlija srede ognot i taka le`ej}i svrten so liceto kon istok, koga pregorea vrzopkite na negovite race, ja krena svojata desna raka, se prekrsti i izvika so visok glas: ,,Gospodi Isuse Hriste, vo Tvoi race go predavam duhot svoj (sp. Lk.23,46).
Koga go slu{naa ova, eden od niv zede golemo drvo, go udri po glavata i taka go ispu{ti duhot. Iako neboto be{e vedro, odnenade` naide bel oblak nad kladata i ispu{ti golema rosa, taka {to site nasobrani se ~udea na ovaa gletka.
Gledaj}i go ova, hristijanite go proslavija Boga, a Agarenite bea posrameni zaedno so nivniot tatko |avolot. I vidov mnozina od niv kako, bri{ej}i gi solzite od svoite o~i, si zaminuvaa posrameni. Hristijanite, pak, mnogu se ohrabrija i taka otidoa pri gradskiot knez i mu rekoa: ,,Toj e hristijanin i umre zaradi Hrista. Dajte ni go negovoto telo da go pogrebame,,.
Koga go slu{naa ova, Agarenite izvikaa site: ,,Da ne se nadevate deka od negovoto telo }e zemete nekoj del, no seto }e go izgorime i negoviot pepel vo vozduh }e go razveeme, kako {to se napravi na Rodos i vo Adrijanopol,,.
Tie otidoa i pri sudijata i rekoa: ,,Ete, \or|i umre zaradi Hrista i daj ni go negovoto telo da go pogrebame,,.
A toj, koga go slu{na ova, se za~udi i mu re~e na prezviterot: ,,Dobro znae{ deka ti be{e vinoven za negovata smrt i deka ti }e Mu dade{ na Boga za nego,,.
Prezviterot re~e: ,,Ako napraviv jas nekoe zlo, neka bide kako {to veli{. No jas go pou~iv za ona {to e polezno, a Bog napravi so nego kako {to saka{e i denes toj umre vo na{ata vera zaradi Boga. Zatoa treba da go pogrebame nie, a ne vie. Daj mi eden od tvoite slugi da gi rastera i jas }e go zemam od ognot negovoto telo, oti jas im go pobarav, a tie mi rekoa: ,,Da ne se nadeva{ deka }e zeme{ ne{to od nego, bidej}i i negoviot pepel }e go razveeme vo vozduhot,,.
Sudijata re~e: ,,Bidej}i e taka, i jas da otidam ne }e mo`am so sila da go zemam,,.
Prezviterot pak otide so drugi na mestoto kade {to bla`eniot le`e{e na ognot i po~na eden da moli, na drug darovi da mu vetuva, pove}e da ne go gorat. A tie u{te pove}e se nafrlija; bidej}i drvata {to bea naredeni vrz nego ve}e bea izgorele, a toj le`e{e cel srede ognot, tie po~naa da gi rasturaat bliskite ogradi i da gi redat vrz nego. I so toa ne bea zadovolni, tuku ako nekoj vide{e mrtvo `ivotinsko telo, i nego go vle~e{e i vrz nego go stava{e. Tie mislea deka so onie tela }e izgori i negovoto telo. Site tie (tela) po malku sogoruvaa i pepel se pravea, a toj ostanuva{e cel. Gledaj}i go toa, tie bea vo nedoumica {to da napravat. Razgneveni, tie se posovetuvaa i rekoa: ,,Ovoj pop ~eka da go zeme negovoto telo i da go proslavi kako sveto. No nie da go gorime do utre i, ako ne izgori, da go odneseme utre i da go frlime vo dupka so kal,,.
Za vakviot dogovor mu ka`a na sve{tenikot onoj so turskata obleka, {to pred malku go spomnav. Koga go slu{na ova, sve{tenikot im ka`a se na prisutnite hristijani. A eden hristijanin, koj za svoja plata rabote{e kaj nekoj Agarenin od bliskite domovi, mu re~e na sve{tenikot: ,,Odete si vie od ova mesto, a jas se nadevam na Boga deka ovaa no} nema da zaspijam dodeka ne go ukradam i go donesam vo tvojot dom,,.
Koga go slu{na ova sve{tenikot, go podu~i i mu dade malku srebrenici, pa mu re~e: ,,Ako go napravi{ toa, od nas }e primi{ darovi i ~est,,. I taka hristijanite se razotidoa sekoj vo svojot dom.
A utredenta, dodeka seu{te be{e temno, dojde nekoj si sve{tenik Jovan od toj grad i najde kako u{te gori golem ogan i nikoj nema{e tamu. Toj dojde vo domot na onoj ~ovek {to be{e dal vetuvawe da go ukrade teloto na ma~enikot, i tropna na vratata, toj izleze i mu re~e: ,,Dojdov vo prvata no}na stra`a i gi najdov site kako spijat: go izvadiv od ognot i go staviv vo platno; poradi strav od no}nata stra`a ne smeev da go odnesam kaj onoj sve{tenik komu v~era mu vetiv, no ako saka{, odnesi go ti. A toj so radost go primi, go stavi na svoite ple}i i go odnese vo svojata crkva. (Potoa) dojde kaj sve{tenikot i mu raska`a se. A toj go proslavi Boga i mu re~e deka treba da go odnesat vo sobornata crkva i da go pogrebat. Taka i napravija.
Koga izgrea sonceto, se sobraa crkovnite klirici i im raska`aa se {to se slu~ilo i gi ponudi da go pogrebat sve~eno. A tie rekoa:
,,Se pla{ime da ne padneme vo nevolja poradi nego. No odi i pogrebi go tajno, ta nikoj da ne uznea. Ako pak ne saka{, odi pra{aj go sudijata da ti dozvoli da go pogrebame. A toj, koga otide, Mu se mole{e na Boga, govorej}i: ,,Bo`e, nau~ime kako da zboruvam na sudijata,,.
I taka otide kaj nego i mu re~e: ,, Da znae{, o sudijo, deka utrovo stanav i vlegov vo crkvata, po obi~aj. I, ete, srede crkvata go najdov \or|ija ! I sega {to da pravam so nego ?,,
Koga go slu{na ova sudijata, se za~udi i im re~e na onie {to bea tuka: ,,Da znaete deka e svet, bidej}i u{te od utrinata ka`aa onie {to go gorea taa no}, velej}i: ,,Site nie stoevme i sedevme i drva redevme vrz nego, i odnenade` stana nevidliv,,.
Site {to go slu{aa ova se ~udea. A sudijata mu re~e na sve{tenikot: ,,Idi i pogrebaj go so ~est kako {to znaete,,.
Sve{tenikot otide i ova im go ka`a na site.
I taka se sobra siot klir (sve{tenstvo), so drugite hristijani i so slavoslovija i pesni go pogrebaa vo hramot na ,,Sveta velikoma~enica Marina,, vo godinata 7023 od sozdavaweto na svetot (1515), mesec fevruari, den edinaesetti (toga{ be{e nedela mesopusna), vo tretata godina od (vladeeweto) na turskiot car Selim, pri mitropolitot kir Pankratij.
Ovoj ma~enik ima{e osumnaeset godini. Ima{e tenka i visoka stava, so rusa kosa, i so dolgi obrazi, so visoki i gusti ve|i, nos malku svitkan nadolu, so tenki prsti na racete. Be{e smiren i krotok i pri sredba so drug (~ovek) sekoga{ prv pozdravuva{e i na svojot sogovornik sekoga{ mu se obra}a{e so ,,gospodine,,. Nikoga{ ne se smee{e bez pri~ina, niti od negovata usta izleguva{e prazen i nedoli{en zbor, i nikoga{ so ni{to svoe ne se fale{e i nikomu ne mu zaviduva{e.
Vakvi se podvizite i stradawata na doblesniot, hrabar i ma`estven \or|i koj, krepen od Hrista, napravi podvig vo ovie posledni dni i poka`a trpenie, ramno na onie {to postradaa vo porane{nite (drevni) pokolenija.
Ova ti e od nas, \or|i, kako znak na qubov {to ja imame kon tebe vo du{ata na{a, iako ne go predavame kako {to ti prilega. No nadevaj}i se, vpro~em, na tebe, ti sostaviv slovo, iako e daleku od ona kako {to tebe ti prilega, bidej}i sum neuk i ne sum ja dostignal duhovnata ostroumnost. Zatoa, o sequbezen, primi go ovoj dar , koj e spored na{ite sili, za{to ti ima{ smelost pred Gospoda, o svetol i bo`estven voinu, koj postrada pravedno zaradi na{ite grevovi, odvra}aj go od nas gnevot Bo`ji so molitvite tvoi, izgonuvaj}i gi vidlivite neprijateli.
A vo stra{niot den na sudot, koga }e zasvetli{ pove}e i od sonceto, pomoli Go Hrista, Gospodarot na site, da gi pribere zaedno so tebe site onie {to tebe te po~ituvaat, ta zaedno so tebe da Go slavime bespo~etniot Otec, so Edinorodniot Negov Sin i Presvetiot i blagiot i `ivotvoren Negov Duh, sega sekoga{ i vo ve~ni vekovi, amin.